Indikator 2.40 Površina pod organskom poljoprivredom

Ovaj pokazatelj definiran je kao udio ukupne korištene poljoprivredne površine (KPP) koju zauzima organska poljoprivreda (postojeća organski obrađena područja i područja u prenamjeni). Organska poljoprivreda je metoda proizvodnje koja stavlja najveći naglasak na zaštitu okoliša i divljih životinja, a u pogledu stočarstva i na dobrobit životinja. Izbjegava ili uvelike smanjuje upotrebu sintetičkih kemijskih dodataka, poput gnojiva, pesticida, aditiva i medicinskih proizvoda.

Ekološka poljoprivreda u Bosni i Hercegovini počela se razvijati 1990-ih godina. Unatoč osmerostrukom povećanju površina pod ekološkom proizvodnjom između 2014. i 2022. godine, ukupno poljoprivredno zemljište pod ovim uzgojem dostiglo je skromnih 2.495 ha u 2022. godini. Jedan od ciljeva strategija ruralnog razvoja za razdoblje 2021.–2027. jest ostvarivanje značajnog rasta ekološke poljoprivrede.

Pokazatelj se može smatrati dijelom globalnog pokazatelja ciljeva održivog razvoja 2.4.1 “Udio poljoprivrednog područja pod produktivnom i održivom poljoprivredom”. Iako organska poljoprivreda nije izričito spomenuta u Agendi 2030, EU smatra organsku poljoprivredu metodom proizvodnje koja stavlja najveći naglasak na zaštitu okoliša i divljih životinja, a u pogledu stočarstva i na dobrobit životinja. Izbjegava ili uvelike smanjuje upotrebu sintetičkih kemijskih inputa poput gnojiva, pesticida, aditiva i medicinskih proizvoda. Proizvodnja genetski modificiranih organizama (GMO) i njihova upotreba u stočnoj hrani su zabranjeni. Strategija bioraznolikosti za 2030. ključna je komponenta Europskog zelenog plana. Cilj strategije je smanjiti upotrebu i rizik kemijskih pesticida, smanjiti gubitke hranjivih tvari te smanjiti upotrebu gnojiva i antibiotika. Strategija bioraznolikosti postavlja cilj postizanja 25 % ukupnog poljoprivrednog zemljišta EU pod organskom poljoprivredom do 2030. godine.

Najmanje 25 % poljoprivrednog zemljišta EU trebalo bi biti pod organskom poljoprivredom do 2030. godine