Indikator 13.10 Domaće neto emisije stakleničkih plinova

Indikator mjeri ukupne nacionalne emisije (iz oba sektora, ESD i ETS) takozvane „Kjoto korpe“ stakleničkih plinova, uključujući ugljikov dioksid (CO2), metan (CH4), dušikov oksid (N2O) i takozvane F-gasove (hidrofluorougljike, perfluorougljike, dušikov trifluorid (NF3) i sumpor heksafluorid (SF6)) iz svih sektora inventara emisija stakleničkih plinova. Procijenjene emisije iz međunarodnog zrakoplovstva i pomorskog prometa isključene su za pojedinačne zemlje. Indikator je predstavljen u dva oblika: kao neto emisije koje uključuju korištenje zemljišta, promjene korištenja zemljišta i šumarstvo (LULUCF), kao i isključujući LULUCF. Koristeći pojedinačni potencijal globalnog zagrijavanja (GWP) svakog plina, oni se integriraju u jedinstveni indikator izražen u jedinicama ekvivalenta CO2. Inventare emisija stakleničkih plinova države članice EU dostavljaju godišnje Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC).

Indikator se koristi za praćenje napretka prema cilju održivog razvoja 13 o klimatskim akcijama, koji je ugrađen u prioritete Evropske komisije u okviru „Održavanje kvalitete života: sigurnost hrane, voda i priroda“. Evropski zakon o klimi postavlja okvir za klimatske akcije i povećava ambicije EU za 2030. godinu, s novim ciljem smanjenja neto emisija stakleničkih plinova (GHG) za najmanje 55% do te godine (u usporedbi s 1990. godinom) i postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Evropska komisija je također uspostavila paket novog i revidiranog zakonodavstva EU o klimi i energetici – tzv. paket „Fit for 55“ – kako bi povećala svoje ambicije u pogledu ublažavanja klimatskih promjena. Paket obuhvaća međusobno povezan skup mjera u području energetike, transporta, oporezivanja i klimatskih politika, te uključuje ojačano i prošireno određivanje cijena ugljika, ciljeve, standarde i mjere podrške. Također postavlja cilj za prirodne ponore ugljika od 310 milijuna tona ekvivalenta CO2.

Plan oporavka NextGenerationEU je ekonomski odgovor Unije na krizu izazvanu COVID-19. Uključuje Mehanizam za oporavak i otpornost vrijedan 672,5 milijardi eura, od čega najmanje 37% mora ići na klimatske akcije. Svaki nacionalni plan oporavka i otpornosti morat će ispuniti ovaj cilj od najmanje 37% rashoda vezanih za klimu, a sve reforme i ulaganja država članica kao dio fonda za oporavak moraju biti u skladu s principom „ne nanosi značajnu štetu“ i stoga izbjegavati značajan negativan utjecaj na klimatske i okolišne ciljeve EU. Nova kohezijska politika EU (2021. do 2027.) uključuje „zeleniju Evropu bez ugljika“ kao jedan od svojih pet glavnih ciljeva, koji primaju 65% do 85% raspoloživih sredstava, zajedno s ciljem „pametnije Evrope“.

Minus 55% od nivoa iz 1990. godine