Indikator 13.10 Domaće neto emisije stakleničkih plinova

Pokazatelj mjeri ukupne nacionalne emisije (iz oba sektora, ESD i ETS) tzv. “Kyotske košarice” stakleničkih plinova, uključujući ugljikov dioksid (CO2), metan (CH4), dušikov oksid (N2O) i tzv. F-plinove (hidrofluorougljike, perfluorougljike, dušikov trifluorid (NF3) i sumporov heksafluorid (SF6)) iz svih sektora inventara emisija stakleničkih plinova. Procijenjene emisije iz međunarodnog zrakoplovstva i pomorskog prometa isključene su za pojedinačne zemlje. Pokazatelj je prikazan u dva oblika: kao neto emisije koje uključuju korištenje zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo (LULUCF) i isključujući LULUCF. Koristeći individualni potencijal globalnog zatopljenja (GWP) svakog plina, integrirane su u jedinstveni pokazatelj izražen u jedinicama ekvivalenta CO2. Inventare emisija stakleničkih plinova države članice EU godišnje dostavljaju Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC).

Pokazatelj se koristi za praćenje napretka prema Cilju održivog razvoja 13 o klimatskim akcijama, koji je ugrađen u prioritete Europske komisije u okviru „Održavanje kvalitete života: sigurnost hrane, voda i priroda“. Europski klimatski zakon postavlja okvir za klimatske akcije i povećava ambicije EU-a za 2030. godinu, s novim ciljem smanjenja neto emisija stakleničkih plinova (GHG) za najmanje 55% do te godine (u usporedbi s 1990.) i postizanja klimatske neutralnosti do 2050. Europska komisija također je uvela paket novog i revidiranog zakonodavstva EU-a o klimi i energetici – takozvani paket „Fit for 55“ – kako bi povećala svoje ambicije za ublažavanje klimatskih promjena. Paket obuhvaća međusobno povezan skup mjera u područjima energije, prometa, oporezivanja i klimatskih politika te uključuje ojačano i prošireno određivanje cijena ugljika, ciljeve, standarde i mjere podrške. Također postavlja cilj za prirodne ponore ugljika od 310 milijuna tona ekvivalenta CO2.

Plan oporavka NextGenerationEU ekonomski je odgovor Unije na krizu uzrokovanu COVID-om-19. Uključuje Mehanizam za oporavak i otpornost vrijedan 672,5 milijardi eura, od čega najmanje 37% mora ići na klimatske akcije. Svaki nacionalni plan oporavka i otpornosti morat će ispuniti ovaj cilj od najmanje 37% rashoda povezanih s klimom, a sve reforme i ulaganja država članica kao dio fonda za oporavak moraju biti u skladu s načelom „ne nanositi značajnu štetu“ i stoga izbjegavati značajan negativan utjecaj na klimatske i ekološke ciljeve EU-a. Nova kohezijska politika EU-a (2021. – 2027.) uključuje „zeleniju Europu bez ugljika“ kao jedan od svojih pet glavnih ciljeva, koji primaju 65% do 85% dostupnih sredstava, uz cilj „pametnije Europe“.

Smanjenje od 55% od nivoa iz 1990.