| Opis indikatora |
Za Bosnu i Hercegovinu prikazana je stopa smrtnosti usljed ubistava na 100.000 stanovnika, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), razvrstana prema polu. Niža stopa ukazuje na smanjenje smrtnosti usljed ubistava. |
|---|---|
| Izvor i metodologija podataka |
Smanjenje smrtnosti usljed ubistava povezano je s unapređenjem sigurnosti stanovništva, zaštitom prava na život i smanjenjem nasilja. Indikator doprinosi praćenju Cilja održivog razvoja 16, koji se odnosi na mir, pravdu i snažne institucije. |
| Obuhvat i uporedivost |
Podaci WHO-a pokazuju smanjenje ukupne stope smrtnosti usljed ubistava sa 1,8 na 100.000 stanovnika u 2012. godini na 1,4 u 2020. i 2021. godini. U istom periodu smanjena je stopa za muškarce, dok je stopa za žene ostala relativno stabilna. Ovi podaci ukazuju na povoljan trend, a status napretka izračunava se primjenom utvrđene metodologije za automatski obračun. Eurostatov indikator 16.10 zasniva se na standardizovanoj stopi smrtnosti usljed ubistava, koja uzima u obzir dobnu strukturu stanovništva. Podatke WHO-a prikazane na nacionalnom nivou ne treba automatski smatrati metodološki identičnim Eurostatovoj standardizovanoj stopi. |
| Nacionalni kontekst i ciljevi |
Za seriju podataka prikazanu za Bosnu i Hercegovinu nije utvrđen metodološki uporediv nacionalni cilj za praćenje dugoročnog napretka ovog indikatora. |
| Opis indikatora |
Indikator mjeri standardizovanu stopu smrtnosti usljed ubistava i povreda koje je druga osoba nanijela s namjerom da povrijedi ili usmrti, bez obzira na način izvršenja. Uključene su i kasne posljedice napada (šifre Međunarodne klasifikacije bolesti – MKB X85–Y09 i Y87.1). Ne uključuju se smrtni slučajevi nastali usljed pravnih intervencija ili rata (šifre MKB Y35 i Y36). Podaci o uzrocima smrti odnose se na osnovni uzrok smrti, odnosno bolest ili povredu koja je pokrenula niz događaja koji su direktno doveli do smrti, ili okolnosti nesreće ili nasilja koje su prouzrokovale smrtonosnu povredu. Podaci se izvode iz potvrda o smrti. Stopa je standardizovana prema standardnoj evropskoj populaciji, čime se uzimaju u obzir razlike u dobnoj strukturi stanovništva i omogućava bolja uporedivost između zemalja i kroz vrijeme. |
|---|---|
| Izvor i metodologija podataka |
Indikator se koristi za praćenje napretka prema Cilju održivog razvoja 16 – Mir, pravda i snažne institucije. Povezan je s prioritetima Evropske komisije u oblasti sigurnosti, sprečavanja kriminala i zaštite demokratskih vrijednosti. Fizička sigurnost važan je aspekt kvaliteta života. Kriminalna djela koja ugrožavaju život i tjelesni integritet predstavljaju jedan od pokazatelja sigurnosti društva. Indikator doprinosi razumijevanju i praćenju ovog aspekta sigurnosti. |
| Obuhvat i uporedivost |
Evropska komisija je 24. jula 2020. godine predstavila Strategiju sigurnosne unije EU za period 2020–2025. godine. Strategija je obuhvatala mjere u oblastima organizovanog kriminala, terorizma i nasilne radikalizacije, zaštite kritične infrastrukture i javnih prostora, sajber kriminala, saradnje u provođenju zakona, razmjene informacija te istraživanja i inovacija. Sigurnost je važan preduslov kvaliteta života. Indikator pruža objektivnu mjeru smrtnosti usljed ubistava i dopunjuje druge pokazatelje koji se odnose na osjećaj sigurnosti i kriminal. |
| EU kontekst i ciljevi |
Dugoročna referentna vrijednost za ovaj indikator iznosi 0,3 smrtna slučaja na 100.000 stanovnika i zasniva se na prosjeku rezultata globalno najuspješnijih zemalja. Ova vrijednost koristi se u okviru praćenja održivog razvoja i ne predstavlja formalno usvojeni cilj Evropske unije. |
Izvor 1
| Organizacija |
World Health Organization (WHO) |
|---|---|
| Link do izvora podataka | Link otvara se u novom prozoru |