| OPIS |
Pokazatelj je definiran u konsolidiranoj verziji Ugovora o funkcioniranju Europske unije iz 2012. i dalje razrađen u Uredbi Vijeća (EZ) br. 479/2009, s izmjenama i dopunama, te Uredbi (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (ESA 2010) i naknadnim zakonskim izmjenama, dopunjen daljnjim tumačenjima i smjernicama Eurostata, posebno Priručnikom o državnom deficitu i dugu kao omjeru ukupnog bruto državnog duga po nominalnoj vrijednosti na kraju godine i BDP-a po tekućim tržišnim cijenama. Državni dug definiran je kao ukupni konsolidirani bruto dug po nominalnoj vrijednosti na kraju godine u sljedećim kategorijama državnih obveza (kako je definirano u ESA 2010): gotovina i depoziti (AF.2), dužničke vrijednosnice (AF.3) i krediti (AF.4). Sektor opće države uključuje podsektore središnje države, državne vlade, lokalne uprave i fondova socijalnog osiguranja. |
|---|---|
| OBRAZLOŽENJE |
Središnja banka Bosne i Hercegovine dostavila je podatke Agenciji za statistiku BiH. Statistika bruto duga opće države sastavlja se prema Maastrichtskim kriterijima i u skladu s ESA 2010. Izvurni podaci su statistika vanjskog duga CBBH-a, monetarna i financijska statistika CBBH-a te baza podataka o dugu Odjela za statistiku i publikacije Središnje banke Bosne i Hercegovine (CBBH) – GFS i jedinice za financijske račune. Bruto dug opće države obuhvaća dug opće države BiH. Bruto dug opće države BiH sastoji se od vanjskog duga i domaćeg duga. Vanjski dug sastoji se od ugovorenih kredita BiH (države) i ugovorenih izravnih kredita od strane entiteta. Domaći dug sastoji se od domaćih dužničkih vrijednosnih papira i kredita. |
| SADRŽAJ I NAPREDAK |
Kako bi se pomoglo drugima da poboljšaju svoja gospodarstva, ključno je održati vlastita gospodarstva EU-a na održivom putu. Makroekonomsko upravljanje, kojemu je cilj osigurati financijsku stabilnost u EU-u, stoga je jedan od stupova doprinosa EU-a provedbi Ciljeva održivog razvoja. Javni dug stoga bi trebao biti ograničen na upravljivu razinu i ne bi trebao prelaziti 60% BDP-a, kako je utvrđeno u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije. To čini osnovu Pakta o stabilnosti i rastu te postupka u slučaju prekomjernog deficita (EDP), koji osigurava fiskalnu održivost. Ambiciozna reforma okvira ekonomskog upravljanja EU-a stupila je na snagu 2024. godine, s ciljem jačanja održivosti duga država članica i promicanja održivog i uključivog rasta u svim državama članicama. |
| DUGOROČNI CILJ |
Nema opisa |
| Year | Value | UNIT_MEASURE | SERIES |
|---|---|---|---|
| 2016 | 39.1 | Postotak bruto domaćeg proizvoda (BDP) | Bruto dug opće države |
| 2017 | 35.6 | Postotak bruto domaćeg proizvoda (BDP) | Bruto dug opće države |
| 2018 | 32.1 | Postotak bruto domaćeg proizvoda (BDP) | Bruto dug opće države |
| 2019 | 32.8 | Postotak bruto domaćeg proizvoda (BDP) | Bruto dug opće države |
| 2020 | 37.3 | Postotak bruto domaćeg proizvoda (BDP) | Bruto dug opće države |
| 2021 | 35.8 | Postotak bruto domaćeg proizvoda (BDP) | Bruto dug opće države |
| 2022 | 31.2 | Postotak bruto domaćeg proizvoda (BDP) | Bruto dug opće države |
| 2023 | 29.9 | Postotak bruto domaćeg proizvoda (BDP) | Bruto dug opće države |
| 2024 | 29.4 | Postotak bruto domaćeg proizvoda (BDP) | Bruto dug opće države |
| 2025 | 29.9 | Postotak bruto domaćeg proizvoda (BDP) | Bruto dug opće države |
| 2016 | 12.1 | u milijunima KM | Bruto dug opće države |
| 2017 | 11.35 | u milijunima KM | Bruto dug opće države |
| 2018 | 11.2 | u milijunima KM | Bruto dug opće države |
| 2019 | 11.21 | u milijunima KM | Bruto dug opće države |
| 2020 | 12.19 | u milijunima KM | Bruto dug opće države |
| 2021 | 12.85 | u milijunima KM | Bruto dug opće države |
| 2022 | 13.1 | u milijunima KM | Bruto dug opće države |
| 2023 | 12.96 | u milijunima KM | Bruto dug opće države |
| 2024 | 13.74 | u milijunima KM | Bruto dug opće države |
| 2025 | 13.74 | u milijunima KM | Bruto dug opće države |
| OPIS |
Pokazatelj je definiran u konsolidiranoj verziji Ugovora o funkcioniranju Europske unije iz 2012. i dalje razrađen u Uredbi Vijeća (EZ) br. 479/2009, s izmjenama i dopunama, te Uredbi (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (ESA 2010) i naknadnim zakonskim izmjenama, dopunjen daljnjim tumačenjima i smjernicama Eurostata, posebno Priručnikom o državnom deficitu i dugu kao omjeru ukupnog bruto državnog duga po nominalnoj vrijednosti na kraju godine i BDP-a po tekućim tržišnim cijenama. Državni dug definiran je kao ukupni konsolidirani bruto dug po nominalnoj vrijednosti na kraju godine u sljedećim kategorijama državnih obveza (kako je definirano u ESA 2010): gotovina i depoziti (AF.2), dužničke vrijednosnice (AF.3) i krediti (AF.4). Sektor opće države uključuje podsektore središnje države, državne vlade, lokalne uprave i fondova socijalnog osiguranja. |
|---|---|
| OBRAZLOŽENJE |
Središnja banka Bosne i Hercegovine dostavila je podatke Agenciji za statistiku BiH. Statistika bruto duga opće države sastavlja se prema Maastrichtskim kriterijima i u skladu s ESA 2010. Izvurni podaci su statistika vanjskog duga CBBH-a, monetarna i financijska statistika CBBH-a te baza podataka o dugu Odjela za statistiku i publikacije Središnje banke Bosne i Hercegovine (CBBH) – GFS i jedinice za financijske račune. Bruto dug opće države obuhvaća dug opće države BiH. Bruto dug opće države BiH sastoji se od vanjskog duga i domaćeg duga. Vanjski dug sastoji se od ugovorenih kredita BiH (države) i ugovorenih izravnih kredita od strane entiteta. Domaći dug sastoji se od domaćih dužničkih vrijednosnih papira i kredita. |
| SADRŽAJ I NAPREDAK |
Kako bi se pomoglo drugima da poboljšaju svoja gospodarstva, ključno je održati vlastita gospodarstva EU-a na održivom putu. Makroekonomsko upravljanje, kojemu je cilj osigurati financijsku stabilnost u EU-u, stoga je jedan od stupova doprinosa EU-a provedbi Ciljeva održivog razvoja. Javni dug stoga bi trebao biti ograničen na upravljivu razinu i ne bi trebao prelaziti 60% BDP-a, kako je utvrđeno u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije. To čini osnovu Pakta o stabilnosti i rastu te postupka u slučaju prekomjernog deficita (EDP), koji osigurava fiskalnu održivost. Ambiciozna reforma okvira ekonomskog upravljanja EU-a stupila je na snagu 2024. godine, s ciljem jačanja održivosti duga država članica i promicanja održivog i uključivog rasta u svim državama članicama. |
| DUGOROČNI CILJ |
Nema opisa |
Izvor 1
| Organizacija |
CBBiH, IMF |
|---|---|
| Link do izvora podataka | Link otvara se u novom prozoru |