| OPIS |
Indikator je definiran u konsolidovanoj verziji Ugovora o funkcioniranju Evropske unije iz 2012. godine i dalje razrađen u Uredbi Vijeća (EZ) br. 479/2009, s izmjenama i dopunama, i Uredbi (EU) br. 549/2013 Evropskog parlamenta i Vijeća (ESA 2010) i naknadnim zakonskim izmjenama, dopunjen daljnjim tumačenjima i smjernicama Eurostata, posebno Priručnikom o državnom deficitu i dugu kao omjeru ukupnog bruto državnog duga po nominalnoj vrijednosti na kraju godine i BDP-a po tekućim tržišnim cijenama. Državni dug se definira kao ukupni konsolidovani bruto dug po nominalnoj vrijednosti na kraju godine u sljedećim kategorijama državnih obaveza (kako je definirano u ESA 2010): gotovina i depoziti (AF.2), dužničke vrijednosne papire (AF.3) i krediti (AF.4). Sektor opće države obuhvata podsektore centralne vlade, državne vlade, lokalne vlade i fondova socijalnog osiguranja. |
|---|---|
| OBRAZLOŽENJE |
Centralna banka Bosne i Hercegovine dostavila je podatke Agenciji za statistiku BiH. Statistika bruto duga opšte vlade sastavlja se prema Mastriškim kriterijima i u skladu sa ESA 2010. Izvorni podaci su statistika vanjskog duga CBBH, monetarna i finansijska statistika CBBH i baza podataka o dugu Odjeljenja za statistiku i publikacije Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBH) – GFS i jedinica za finansijske račune. Bruto dug opšte vlade obuhvata dug opšte vlade BiH. Bruto dug opšte vlade BH sastoji se od vanjskog duga i domaćeg duga. Vanjski dug se sastoji od dogovorenih kredita BH (zemlje) i dogovorenih direktnih kredita od strane entiteta. Domaći dug sastoji se od domaćih dužničkih vrijednosnih papira i kredita. |
| SADRŽAJ I NAPREDAK |
Da bi se pomoglo drugima da unaprijede svoje ekonomije, ključno je održati vlastite ekonomije EU na putu održivog razvoja. Makroekonomsko upravljanje, koje ima za cilj osigurati financijsku stabilnost u EU, stoga je jedan od stubova doprinosa EU provedbi ciljeva održivog razvoja. Državni dug bi stoga trebao biti ograničen na upravljiv nivo i ne bi trebao prelaziti 60% BDP-a, kako je utvrđeno u Ugovoru o funkcioniranju Evropske unije. To čini osnovu Pakta o stabilnosti i rastu i Procedure u slučaju prekomjernog deficita (EDP), koja osigurava fiskalnu održivost. 2024. godine stupila je na snagu ambiciozna reforma okvira ekonomskog upravljanja EU, usmjerena na jačanje održivosti duga država članica i promoviranje održivog i inkluzivnog rasta u svim državama članicama. |
| DUGOROČNI CILJ |
Bez opisa |
| Year | Value | UNIT_MEASURE | SERIES |
|---|---|---|---|
| 2016 | 39.1 | Procenat bruto domaćeg proizvoda (BDP) | Bruto dug opće vlade |
| 2017 | 35.6 | Procenat bruto domaćeg proizvoda (BDP) | Bruto dug opće vlade |
| 2018 | 32.1 | Procenat bruto domaćeg proizvoda (BDP) | Bruto dug opće vlade |
| 2019 | 32.8 | Procenat bruto domaćeg proizvoda (BDP) | Bruto dug opće vlade |
| 2020 | 37.3 | Procenat bruto domaćeg proizvoda (BDP) | Bruto dug opće vlade |
| 2021 | 35.8 | Procenat bruto domaćeg proizvoda (BDP) | Bruto dug opće vlade |
| 2022 | 31.2 | Procenat bruto domaćeg proizvoda (BDP) | Bruto dug opće vlade |
| 2023 | 29.9 | Procenat bruto domaćeg proizvoda (BDP) | Bruto dug opće vlade |
| 2024 | 29.4 | Procenat bruto domaćeg proizvoda (BDP) | Bruto dug opće vlade |
| 2025 | 29.9 | Procenat bruto domaćeg proizvoda (BDP) | Bruto dug opće vlade |
| 2016 | 12.1 | u milionima KM | Bruto dug opće vlade |
| 2017 | 11.35 | u milionima KM | Bruto dug opće vlade |
| 2018 | 11.2 | u milionima KM | Bruto dug opće vlade |
| 2019 | 11.21 | u milionima KM | Bruto dug opće vlade |
| 2020 | 12.19 | u milionima KM | Bruto dug opće vlade |
| 2021 | 12.85 | u milionima KM | Bruto dug opće vlade |
| 2022 | 13.1 | u milionima KM | Bruto dug opće vlade |
| 2023 | 12.96 | u milionima KM | Bruto dug opće vlade |
| 2024 | 13.74 | u milionima KM | Bruto dug opće vlade |
| 2025 | 13.74 | u milionima KM | Bruto dug opće vlade |
| OPIS |
Indikator je definiran u konsolidovanoj verziji Ugovora o funkcioniranju Evropske unije iz 2012. godine i dalje razrađen u Uredbi Vijeća (EZ) br. 479/2009, s izmjenama i dopunama, i Uredbi (EU) br. 549/2013 Evropskog parlamenta i Vijeća (ESA 2010) i naknadnim zakonskim izmjenama, dopunjen daljnjim tumačenjima i smjernicama Eurostata, posebno Priručnikom o državnom deficitu i dugu kao omjeru ukupnog bruto državnog duga po nominalnoj vrijednosti na kraju godine i BDP-a po tekućim tržišnim cijenama. Državni dug se definira kao ukupni konsolidovani bruto dug po nominalnoj vrijednosti na kraju godine u sljedećim kategorijama državnih obaveza (kako je definirano u ESA 2010): gotovina i depoziti (AF.2), dužničke vrijednosne papire (AF.3) i krediti (AF.4). Sektor opće države obuhvata podsektore centralne vlade, državne vlade, lokalne vlade i fondova socijalnog osiguranja. |
|---|---|
| OBRAZLOŽENJE |
Centralna banka Bosne i Hercegovine dostavila je podatke Agenciji za statistiku BiH. Statistika bruto duga opšte vlade sastavlja se prema Mastriškim kriterijima i u skladu sa ESA 2010. Izvorni podaci su statistika vanjskog duga CBBH, monetarna i finansijska statistika CBBH i baza podataka o dugu Odjeljenja za statistiku i publikacije Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBH) – GFS i jedinica za finansijske račune. Bruto dug opšte vlade obuhvata dug opšte vlade BiH. Bruto dug opšte vlade BH sastoji se od vanjskog duga i domaćeg duga. Vanjski dug se sastoji od dogovorenih kredita BH (zemlje) i dogovorenih direktnih kredita od strane entiteta. Domaći dug sastoji se od domaćih dužničkih vrijednosnih papira i kredita. |
| SADRŽAJ I NAPREDAK |
Da bi se pomoglo drugima da unaprijede svoje ekonomije, ključno je održati vlastite ekonomije EU na putu održivog razvoja. Makroekonomsko upravljanje, koje ima za cilj osigurati financijsku stabilnost u EU, stoga je jedan od stubova doprinosa EU provedbi ciljeva održivog razvoja. Državni dug bi stoga trebao biti ograničen na upravljiv nivo i ne bi trebao prelaziti 60% BDP-a, kako je utvrđeno u Ugovoru o funkcioniranju Evropske unije. To čini osnovu Pakta o stabilnosti i rastu i Procedure u slučaju prekomjernog deficita (EDP), koja osigurava fiskalnu održivost. 2024. godine stupila je na snagu ambiciozna reforma okvira ekonomskog upravljanja EU, usmjerena na jačanje održivosti duga država članica i promoviranje održivog i inkluzivnog rasta u svim državama članicama. |
| DUGOROČNI CILJ |
Bez opisa |
Izvor 1
| Organizacija |
CBBiH, IMF |
|---|---|
| Link do izvora podataka | Link otvara se u novom prozoru |