Indikator 1.50 Pristupačno stanovanje - zamjenski pokazatelj

Stambena pristupačnost u BiH dostigla je kritičnu točku, gdje siromašna kućanstva troše preko 40% svojih prihoda na stanovanje. Mnogi čimbenici, poput potražnje dijaspore i stranih investitora, fragmentirane i loše koordinirane stambene politike, doveli su do toga da cijene budu izvan dosega stanovnika. Sustavi socijalnog stanovanja ostaju nerazvijeni, dok neformalna tržišta najma potiču ranjivost najmoprimaca i lišavaju vlade poreznih prihoda.

Siromaštvo i socijalna isključenost štete životima pojedinaca i ograničavaju mogućnosti ljudi da ostvare svoj puni potencijal utječući na njihovo zdravlje i dobrobit te smanjujući obrazovne ishode. To zauzvrat smanjuje mogućnosti za uspješan život i dodatno povećava rizik od siromaštva. Bez učinkovitog obrazovanja, zdravstvenih, socijalnih, poreznih olakšica i sustava zapošljavanja, rizik od siromaštva prenosi se s jedne generacije na drugu. To uzrokuje opstanak siromaštva i stoga stvara više nejednakosti, što može dovesti do dugoročnog gubitka ekonomske produktivnosti od cijelih skupina društva i ometati uključiv i održiv gospodarski rast.

Pored analize postojećih podataka/dokumenata, ovaj se rad oslanja na uvide iz osam polustrukturiranih intervjua provedenih sa zainteresiranim stranama u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Danskoj i Nizozemskoj. Među ispitanicima su bili predstavnici kantonalnih ministarstava, općinskih vlasti, nevladinih organizacija koje rade na pravima stanara i pristupačnosti stanovanja te istraživači specijalizirani za stambene sustave. Ovi su intervjui pružili praktične perspektive o izazovima socijalnog stanovanja, neformalnih tržišta najma, praznih nekretnina i pristupačnosti.

Bosna i Hercegovina se ubraja među najmanje pristupačne zemlje u Europi za stanovanje, s prosječnim omjerom cijene i prihoda koji prelazi 13, što je znatno iznad, na primjer, Nizozemske sa 7,7 i Danske sa 6,6.