| Opis pokazatelja |
Pokazatelj za Bosnu i Hercegovinu mjeri ekonomske gubitke uzrokovane vremenskim i klimatskim događajima, uključujući meteorološke događaje, kao što su oluje i lavine, hidrološke događaje, kao što su poplave, te klimatološke događaje, kao što su toplinski valovi, hladni valovi, suše i šumski požari. Podaci za Bosnu i Hercegovinu dio su zajedničke europske serije koju koristi Eurostat i temelje se na podacima iz baze CATDAT RiskLayera, uz Europsku agenciju za okoliš (EEA) kao pružatelja podataka. U nacionalnom skupu godišnje su vrijednosti prikazane od 2000. godine, dok je 30-godišnji pomični prosjek prikazan od 2009. godine. Vrijednosti se iskazuju u milijunima eura i eurima po stanovniku, u stalnim cijenama. |
|---|---|
| Izvor i metodologija podataka |
Pokazatelj se koristi za praćenje ekonomskih posljedica vremenskih i klimatskih ekstrema te za praćenje napretka Bosne i Hercegovine u području klimatske otpornosti i prilagodbe klimatskim promjenama. Posebno je značajan zbog izražene međugodišnje promjenjivosti gubitaka, koja može biti posljedica pojave pojedinačnih ekstremnih događaja s velikim ekonomskim posljedicama. Zbog toga se, uz godišnje vrijednosti, koristi i 30-godišnji pomični prosjek koji omogućuje stabilnije sagledavanje dugoročnog trenda. Podaci za Bosnu i Hercegovinu metodološki su povezani s istim europskim izvorom koji se koristi za ovaj pokazatelj u Eurostatovoj bazi. |
| Obuhvat i uporedivost |
Napredak se na nacionalnoj razini računa u skladu s Eurostatovim pristupom za pokazatelje bez kvantitativnog cilja. Za pokazatelj 13.40 koristi se apsolutna mjerna jedinica milijun eura, a za izračun napretka odabrana je serija 30-godišnjeg pomičnog prosjeka (AVG_30Y). U skladu s Eurostatovom metodologijom, za procjenu kratkoročnog napretka koristi se prosječna godišnja stopa promjene (CAGR) za posljednjih pet godina. Za Bosnu i Hercegovinu posljednje dostupno razdoblje je 2019.–2024. Za 2019. godinu vrijednost 30-godišnjeg prosjeka iznosi 161 milijun eura, a za 2024. godinu 178 milijuna eura. Prosječna godišnja stopa promjene izračunava se formulom: CAGR = (178 / 161)^(1/5) − 1 = +2,03 % Kod ovog pokazatelja poželjan je smjer smanjenja ekonomskih gubitaka. Zbog toga pozitivna stopa rasta od približno 2,03 % predstavlja kretanje u nepovoljnom smjeru. Prema Eurostatovoj funkciji bodovanja za pokazatelje bez kvantitativnog cilja, takvo kretanje odgovara rezultatu −5, što se na portalu Bosne i Hercegovine prikazuje kao „Pogoršanje“. Specifičnost Bosne i Hercegovine je da se za ovaj pokazatelj ne koriste podaci iz nacionalnog ESS izvora, već podaci za BiH iz zajedničkog CATDAT/RiskLayer skupa koji distribuira EEA. Zbog toga je usporedivost s europskim zemljama zasnovana na istoj metodološkoj osnovi. Godišnje vrijednosti mogu značajno oscilirati među godinama, pa 30-godišnji pomični prosjek ima posebnu važnost za tumačenje dugoročnog kretanja. |
| Nacionalni kontekst i ciljevi |
Za pokazatelj 13.40 nije utvrđen poseban kvantificirani nacionalni cilj Bosne i Hercegovine koji bi se mogao koristiti kao brojčana ciljna vrijednost u izračunu napretka. Zbog toga se na portalu ne postavlja proizvoljan nacionalni cilj, već se napredak prati kroz promjenu vrijednosti pokazatelja u skladu s Eurostatovom metodologijom. Dugoročni je cilj smanjenje ekonomskih posljedica vremenskih i klimatskih ekstrema, jačanje otpornosti Bosne i Hercegovine na klimatske rizike i unapređenje kapaciteta za prilagodbu klimatskim promjenama. |
| Opis pokazatelja |
Pokazatelj mjeri ekonomske gubitke uzrokovane vremenskim i klimatskim događajima. Vremenski i klimatski događaji obuhvaćaju meteorološke događaje, kao što su oluje i lavine, hidrološke događaje, kao što su poplave, te klimatološke događaje, kao što su toplinski valovi, hladni valovi, suše i šumski požari, prema klasifikaciji Međunarodnog vijeća za znanost (ICSU). Uz godišnje vrijednosti prikazuje se i izglađeni vremenski niz temeljen na 30-godišnjem pomičnom prosjeku. Ovaj prosjek omogućuje praćenje dugoročnijeg trenda uz smanjenje utjecaja velike međugodišnje klimatske varijabilnosti. Pokazatelj se temelji na podacima iz baze CATDAT koju osigurava RiskLayer, dok je Europska agencija za okoliš (EEA) pružatelj podataka za Eurostat. Vrijednosti se iskazuju u milijunima eura i eurima po stanovniku, u stalnim cijenama. |
|---|---|
| Izvor i metodologija podataka |
Pokazatelj se koristi za praćenje napretka prema Cilju održivog razvoja 13 o klimatskom djelovanju, koji je integriran u prioritete Europske komisije. SDG 13 ima za cilj jačanje otpornosti i kapaciteta za prilagodbu klimatskim rizicima i prirodnim opasnostima povezanima s klimom, kao i postizanje klimatske neutralnosti do sredine stoljeća te ograničavanje globalnog zatopljenja na znatno ispod 2 °C, uz nastojanje da se ono ograniči na 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Pokazatelj je sličan globalnim pokazateljima SDG 1.5.2 i 11.5.2, koji prate izravne ekonomske gubitke uslijed katastrofa u odnosu na globalni BDP. |
| Obuhvat i usporedivost |
Ekonomski gubici od vremenskih i klimatskih ekstrema pokazuju veliku međugodišnju varijabilnost, zbog čega se uz godišnje vrijednosti koristi 30-godišnji pomični prosjek. Time se omogućuje stabilnije praćenje dugoročnog kretanja gubitaka. Za potrebe procjene napretka koristi se apsolutna mjerna jedinica milijun eura, dok se za procjenu statusa koristi vrijednost u eurima po stanovniku. Evidentirani ekonomski gubici uglavnom predstavljaju monetizirane procjene izravne štete na određenoj imovini te stoga ne obuhvaćaju sve šire ekonomske i društvene posljedice, kao što su gubici produktivnosti, učinci na zdravlje i smrtnost, šteta na kulturnoj baštini ili gubitci usluga ekosustava. |
| EU kontekst i ciljevi |
Dugoročni cilj EU-a je jačanje otpornosti na klimatske promjene i smanjenje ranjivosti na njihove neizbježne posljedice. Strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama iz 2021. godine teži viziji da EU do 2050. bude društvo otporno na klimatske promjene i u potpunosti prilagođeno neizbježnim utjecajima klimatskih promjena. Pokazatelj 13.40 doprinosi praćenju ove politike kroz dugoročno praćenje ekonomskih posljedica vremenskih i klimatskih ekstrema. |
Izvor 1
| Organizacija |
European Environment Agency (EEA) |
|---|---|
| Link do izvora podataka | Link otvara se u novom prozoru |